1.Kućni(domaći) miš (Mus musculus L.)

kucni

Dugačak je 7-10 cm. Svijetlo sive ili smeđe je boje s velikim ušima, malim očima i šiljastim nosem. Hrani se raznom hranom (omnivor), a najradije onom koja sadrži škrob. Uzima dosta hrane, katkada dnevno 50-80% svoje težine. Hrani se oko 15 puta na dan. Koti se 3-6 puta godišnje, najviše unutar građevina ili rupa u poljima. U leglu ima 6-10 mladih. Do spolne zrelosti mu treba 2-3 mjeseca. Teoretski je moguće od jedog para dobiti 20000 potomaka godišnje. Može povremeno štetiti biljkama na poljima, dok naročito prije zime često ulaze u skladišta i tamo nanose štete.

2.Sivi (smeđi) štakor (Rattus norvegicus Berk)

sivi

Dugačak je 20-30 cm, te težak oko 0,5 kg. Omnivor je, te se koti 4-7 puta godišnje, dok u leglu ima 5-12 mladih koji postaju spolnozreli za 3-4 mjeseca. Ženke se odmar pare nakon što se okote, tako da je teoretski od jednog para dobiti 15000 potomaka godišnje. Živi oko 4 godine. Doselio se u Europu tek u 18. Stoljeću i potisnuo do tada jedino prisutnog crnog štakora, od kojeg je veći i jači.

3.Crni štakor (Rattus rattus L.)

crni

Dugačak je 16-23 cm, a težak 160-250 g. Omnivor je, koti se 3-6 puta godišnje, dok u leglu ima 5-10 mladih. Do spolne zrelosti mu treba 2-3 mjeseca. Živi oko 4 godine. Udomaćen je u Europi od 13. stoljeća, a najčešći je na brodovima.

Smatra se da u Europi ima štakora 50-100% više nego stanovnika. Jedan štakor pojede godišnje oko 9 kg zrnja, ali onečisti još mnogo veću količinu. Ovim štetama treba dodati štete koje štakori čine oštećivanjem ambalaže, drvenih predmeta, napadanjem domaćih životinja, te prenošenjem bolesti na ljude i životinje. U Hrvatskoj štakori imaju važnu ulogu u širenju trihineloze pa se njihovo suzbijanje smatra i najvažnijom mjerom sprečavanja ove bolesti svinja.

4.Poljska voluharica (Microtus arvalis)

poljska

>Najčešći je poljski glodavac u Hrvatskoj. Duljine je 10-12 cm, dok joj je rep dugačak jednu trećinu tijela (3-4 cm). Razlikuje se od poljskog miša po tome što joj je rep uvijek kraći od polovice tijela, dok je kod miša duži od tijela, uške su ovalne dok su kod miša šiljaste, njuška joj je tupa, a kod miša šiljata. Vrlo je plodna, koti se 3-5 puta godišnje, a u jednom leglu može biti 4-9 mladih, koji dolaze na svijet potpuno goli i slijepi. Ne skuplja rezervnu hranu za zimu pa su štete naročito očite tijekom jeseni, zime i proljeća. Hrani se uglavnom sočnom i biljnom hranom, a manje zrnjem, tako da često radi štete na uskladištenim biljnim proizvodima.

5.Prugasti poljski miš (Apodemus agrarius)

prugasti

Vrlo je štetan glodavac sklon prenamnožavanju. Lako se prepoznaje po crnoj prugi širokoj oko 3 cm, koja se proteže duž leđa. Kopa jame po vrtovima, poljima i šumama. Koti se 3-4 puta godišnje, dok u leglu ima 4-8 mladih koji su spolno zreli nakon 2-3 mjeseca. Hrani se zelenim biljnim dijelovima, korijenjem i plodovima, tako da radi štete na uskladištenim poljoprivrednim proizvodima.

 

6. Žutogrli miš (Apodemus flavicollis)

zuto

Ubraja se u najveće i vrlo proždrljive poljske miševe. Prepoznaje se po žutoj okruglstoj ili ovalnoj mrlji koja obuhvaća cijeli vrat. Živi u šumama, poljima, a zalazi i u vrtove. Hrani se sjemenkama i drugim plodovima.







7. Krtica (Talpa europea)

krtica

Krtica može kopanjem hodnika i izdizanjem tla jako oštetiti povrće, posebice rasad u klijalištu, no šteti i livadama. Ima valjkasto tijelo, s dobro razvijenim prednjim nogama prilagođenim za kopanje. Tijelo joj je obraslo kratkom, sjajnom i crnosmeđom dlakom, dok joj je glava produljena u rilo. Živi stalno u zemlji, rujući duge podzemne hodnike iz kojih izbacuje zemlju okomito praveći krtičnjake.