Žohari su pratitelji čovjeka. Ubrajaju se u gamad jer žive u obitavalištima čovjeka. Pogoduju im razne podne i zidne obloge, strojevi, tamna, topla i vlažna mjesta, za njihovo sklanjanje. No, njima još više pogoduje nečistoća i nehigijenske prilike, jer u takvim uvjetima lako dolaze do hrane. Štete mnogim proizvodima, jer ih onečišćuju, kako izmetom tako i svojom prisutnošću. Najradije se hrane otpacima namirnica i ostacima hrane, zato se najviše pojavljuju u skladištima prehrambenih proizvoda, te u prostorima gdje se rukuje hranom. Gospodarsku važnost imaju u ugostiteljskim objektima, gdje njihova prisutnost narušava ugled objekta.

Žohari imaju plosnato tijelo, ovalnog oblika. Prednja su im krila hitinizirana, a stražnja opnenasta. No rijetko i slabo lete. Usni ustroj je podešen za griženje. Jaja odlažu u paketima nazvanim ooteke, koje su obavijene opnom koja sprečava njihovo isušivanje. U jednoj ooteci nalazi se najčešće 16-30 jaja. Mogu dugo živjeti bez hrane.

Najpoznatije vrste žohara su:

1.Smeđi žohar (Blatella germanica L.)

Odrasli oblik (imago) je svijetlosmeđe boje, dužine 11-14 mm, s time da je ženka u većini slučajeva veća od mužjaka. Kod nas je najrasprostranjenija vrsta žohara. Na temperaturama od -2°C i 45°C poslije kratkog vremena ugiba.

2.Crni žohar (Blatta orientalis L.)

3.Američki žohar (Priplaneta americana L.)

4. Smeđi prugasti žohar (Suppella longipalpa)

Jedini žohar koji leti.